Štedite li za mirovinu?

Prije koji dan sam obećao da ću teme o kojima pišem na blogu proširiti nekim svojim razmišljanjima, pa danas objavljujem post o štednji za mirovinu. U zapadnim zemljama se smatra normalnim od plaće odvajati jedan dio kao štednju za stare dane. Iznos štednje ovisi o tome koliko novca im već država uzima za neki obvezni mirovinski fond ako ga imaju i o željenom standardu života u doba mirovine.

Život većine umirovljenika u Hrvatskoj trenutno je loš, a izgledno je da će biti još lošiji. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je oko 2000kn (koji postotak gore ili dolje ne igra preveliku ulogu), dok prema nekim zapadnim standardima umirovljeniku je potrebno 75-80% plaće koju je imao u godini prije odlaska u mirovinu kako bi u mirovini živio dostojanstveno. U našim uvjetima – ako uzmemo da je prosječna plaća oko 5500 kn (i to je za ovaj primjer manje bitno) – umirovljenicima bi za dostojan život trebala prosječna mirovina od oko 4000 kn (znači dvostruko veća od postojeće). Uzmimo i da naši umirovljenici prosječno u mirovinu odlaze sa 60 godina, te će prosječno živjeti oko 77 godina. Još jednom da napomenem da je većina ovdje iznesenih brojki okvirna jer točne brojke nisu nužne za razumijevanje poante ovog posta. Svatko bi sebi (na osnovu svoje plaće) trebao izračunati koju mirovinu može očekivati u budućnosti te koliko će mu nedostajati do onoga što on smatra minimalnom mjesečnom mirovinom za dostojan život.

Uglavnom, u našem imaginarnom primjeru, našim umirovljenicima nedostaje oko 2000 kn mjesečno sljedećih (prosječnih) 204 mjeseca (17 godina po 12 mjeseci). Uglavnom, da bi si taj iznos mogli nadoknaditi iz svoje štednje trebali bi u ovom trenutku imati ušteđenih 300.000 kn. Otkud brojka od 300.000 kn? Izračun se temelji na isplatama koje si možete priuštiti iz štednje koja se ukamaćuje godišnjom stopom od 4% na mjesečnoj razini i svaki mjesec se isplaćuje 2000 kn. Naravno, nakon 17 godina ova štednja će biti 0, tako da umirovljeniku ne ostaje neka zaliha ako poživi recimo 80 godina ili koju godinu više (što je realno).

Drugo pitanje koje se postavlja, koliko je naš prosječni umirovljenik trebao štediti da bi uštedio ovih 300.000 kn? Ukratko, uz iste uvjete (4% godišnje kamate), trebao je zadnjih 30 godina svaki mjesec odvojiti 500 kn i staviti ih na štednju. Koliko je to umirovljenika napravilo je veliko pitanje. Neki drugi način za ostvarenje ovog cilja je prodaja nekretnine i selidba u manju/jeftiniju ili nešto slično.

Naravno, uz malo dodavanje elemenata inflacije, štednih rizika, niže kamate na manje iznose štednje i slično ovaj izračun izgleda drugačije :) Ali ajmo se pretvarati da je točan.

Što nas čeka u budućnosti? Možemo predvidjeti da ćemo u mirovinu ići sa 65 godina, da ćemo živjeti oko 80 godina, tako da nam opet ostaje izračunati mirovinu koja će nam trebati tijekom tih 15 godina. Do našeg umirovljenja mirovine iz prvog stupa uglavnom neće postojati, nego ćemo se oslanjati na mirovinu koja se skupi u 2. mirovinskom stupu (u koji se trenutno odvaja 5% naše bruto plaće) i 3. mirovinskog stupa (u koji dobrovoljno možemo uplatiti štednju za mirovinu) te naravno naše vlastite štednje. (Ako se poigrate kalkulatorom na adresi http://www.azfond.hr/kalkulator/kalkulator_omf.html) možete izračunati da će osoba koja ima prosječnu bruto plaću od 8000 kn (hrvatski prosjek za 2011) uz prinos fonda od 3% i povećanje plaće od 2% godišnje za 40 godina radnog staža u fondu imati 513508 kn. Na prvu zvuči puno, međutim ako izračunate sljedeće dvije stavke (koje se ne vide u tom kalkulatoru) prosječna bruto plaća će za tih 40 godina (po 2% godišnje) skočiti na 17600 kn što znači da će prosječna neto plaća biti nešto preko 10000 kn (uz sadašnje stope poreza). Također, ono što se ne vidi je da ako iz fonda odaberete mjesečne isplate (godišnji prinos fonda 3%, mjesečne isplate 204 mjeseca – želite si ipak ostaviti rezervu ako poživite :)) mjesečna mirovina će vam iznositi oko 3200 kn (dakle opet oko 30% prosječne mjesečne plaće). Te će vam mjesečno nedostajati oko 5000 kn da uživate u nekoj mrvicu boljoj mirovini. (I dalje se krećemo u terminima prosječnih plaća, čisto da to ne smetnete s uma ako ste sve ovo pročitali.)

Dakle, u tom momentu će vam trebati još nekih 800.000 kn ušteđevine. Recimo i da niste baš svjesni prvih 10 godina radnog staža da treba štediti za mirovinu i da vam ostaje 30 godina da uštedite tih 800.000 kn. Uz jednak prinos kao prinos iz fonda (3%) mjesečno trebate odvajati 1372 kn kako biste mirovinu dočekali nešto spremniji.

E sad, ako vas poslodavac drži na minimalcu, vi ne štedite za mirovinu, budućnost neće biti tako svijetla. U tablici ispod se nalazi nekoliko plaća s pripadajućim povećanjem nakon 40 godina (uz 2% rasta godišnje) kako biste otprilike mogli vidjeti koja vas mirovina (tijekom idućih 17 godina) očekuje i koliko biste trebali štediti da imate mirovinu u iznosu od 80% prosječne plaće iz vaše zadnje godine rada.

Dakle, ovo su samo okvirni izračuni pod sljedećim uvjetima:

• neto danas je početna prva plaća
• neto za 40 godina je očekivana plaća uz 2% prosječnog godišnjeg rasta (ovo može biti i znatno više)
• mirovina iz drugog stupa je izračunata uz navedeno povećanje plaće i godišnji prinos fonda od 3%, te nastavljeni prinos do isplate sredstava iz fonda
• 80% prosječne plaće je iznos kojim biste željeli raspolagati kad odete u mirovinu kako biste nastavili živjeti sličnim životnim standardom kojim ste živjeli i prije mirovine
• ušteda je mjesečni iznos koji biste trebali štediti svaki mjesec počevši od 10 godine staža uz pretpostavljeni prinos (kamatu) od 3% godišnje kako biste si tu štednju mogli isplaćivati uz mirovinu da bi dosegli onih famoznih 80%

Naravno, napominjem da su ovo okvirni izračuni, da se budući prinosi ne mogu garantirati, te je ovo namijenjeno razmišljanju i komentarima. Da li štedite toliko, da li toliko možete uštediti, što planirate kad dođete u mirovinu i slično.

Svi komentari su više nego dobrodošli ispod članka. Možda sam se negdje zeznuo u matematici.