Kanada vs. Amerika

Gdje je skuplji život? U Kanadi ili Americi?

 

Zdravstvo

Prema podacima OECD Health Data Study u 2012. godini (iz statistika za 2010.) – Amerika je na prvom mjesetu po cijenama zdravstvene zaštite. Po stanovniku iznosi čak 8.233 $.
Kanada se po tim podacima smjestila na 6. mjesto u svijetu s troškom od 4.445 $ po stanovniku.
Amerikanci izdvajaju 17% BDP-a na zdravstvo, dok Kanađani izdvajaju 11%.

EdukacijaEdukacija

Studiranje može postati jedan od najvećih životnih troškova, naročito ako se odlučite studirati u Americi. Mnogi roditelji dižu kredite za školovanje svoje djece, koje otplaćuju godinama nakon što je mlada osoba diplomirala i stala na noge. Neke od država (u Americi) sufinanciraju rad javnih sveučilišta, no bez obzira na to – u prosjeku školovanje (studiranje) je jako skupo za prosječnog Amerikanca. Diplomski studij prosječno košta 38.000 $, dok bolja i prestižnija sveučilišta poput Harvarda imaju cijenu i do 160.000 $.

U Kanadi prosječna cijena dodiplomskog studija iznosi 8.000 do 20.000 $. Najskuplji programi u Kanadi imaju cijenu do 50.000 $ što je tek trećina harvardske cijene.

Roditeljstvo

Ostvarenje roditeljstva je jedan od najvećih životnih darova za par. Provođenje kvalitetnog vremena s vlastitim djetetom u najranijoj dobi je od izrazite važnosti za dijete i majku. Kako se snaći u Americi ili Kanadi?

U Americi zakonom nije propisan porodiljni dopust. No Family and Medical Leave Act (FMLA) omogućuje do 12 tjedana neplaćenog dopusta povodom rođenja djeteta. Male tvrtke do 50 zaposlenika su nažalost izuzete iz FMLA sustava. Neke države poput Californie i New Jerseya imaju malo fleksibilnije zakone unutrar zdravstvenog osiguranja koje pojedinci plaćaju, ali generalno gledajući – Amerika nije najbolji izbor za rađanje ako majka želi provesti npr godinu dana s djetetom.

Sjeverni susjedi – u Kanadi – nude plaćeni dopust majkama nakon rođenja djeteta – u rasponu od 17 do 52 tjedna (godina dana). Employment Insurance (EI) osigurava 55% prosječne tjedne plaće, ali ne više od 485 $ tjedno.

Zarada/prihodi

Prosječan dohodak u Americi i Kanadi je podjednak.
Nakon oporezivanja u Kanadi je prosječna mjesečna plaća 3.000 $ (36.000 $ godišnje), dok je u Americi 2.942 $ (35.300 $ godišnje).

Troškovi života

Troškovi života

Mjesečna najamnina prosječnog stana u prosječnoj downtown četvrti prosječnog američkog grada je 878 $ mjesečno, a u jednako prosječnom kanadskom gradu je 907 $. Na godišnjoj razini u Americi ćete uštedjeti 350 $, ili u pet godina 1.700 $.

Hrana je osjetno skuplja u Kanadi. Za kilogram pilećih prsa ćete u Kanadi izdvojiti 11 $, a u Americi 6,5 $.
Prosječan obrok (s tri slijeda) za dvoje u prosječnom restoranu u Kanadi ćete platiti 60$, dok ćete u Americi za isto izdvojiti 44 $.

Za Levi’s traperice ćete u Americi potrošiti 40 $, a u Kanadi 55 $.

Zaključak

Kanađani imaju bolje beneficije u zdravstvu, porodiljnim dopustima, školstvu i obrazovanju. Prihodi su podjednaki u obje države. No zato su troškovi svakodnevnog života daleko povoljniji u Americi.

Ako živite zdravim i “aktivnim” životom i ne planirate (uskoro) imati djecu – Amerika je zemlja stvorena za Vas. Ako već imate ili planirate obitelj – Kanada bi mogla biti bolji izbor.

Svakako je izbor na vama – i što koji od gore nabrojanih elemenata predstavlja u Vašem sustavu životnih vrijednosti.

NAPOMENA: Prijave za Green Card lutriju su otvorene još samo 4 dana – točnije – do 3. studenog! Ako želite sudjelovati i možda ostvariti svoj životni san – pročitajte uputu za prijavu i sretno!

izvori:
http://www.theglobeandmail.com/ | http://www.numbeo.com/cost-of-living/ | http://www.investopedia.com/

Spread the love

3 comments

  1. Bilo je nedavno na vijestima di se ameri bune da lokalni Walmart je preplavljen Kanađanima pa su probali uvesti “American only weekends” i takve šeme :D
    Naravno nije im uspijelo jer ti vikendi di kanađani idu preko granice u kupovinu ko mi nekad u Jugoslaviji u Trst, navodno zarađuju dost para amerima :D

  2. A i bitno je napomenuti da Obamine zdrastvene reforme bi trebale prema procjenama Ureda Kongresa za Proračun do 2019. pružati zdrastveno osiguranje za 30 (od sad 50) milijuna neosiguranih amerikanaca.

Leave a comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *