Zdrave grickalice

Ne smatram se nutricionističkim ekspertom, ali tijekom svoje promjene režima prehrane potrudio sam se pročitati više članaka o low carb prehrani kako bih svoju prehranu što bolje prilagodio za brže ostvarenje postavljenih ciljeva. Jedan od problema s kojim sam se susretao kad sam krenuo u novi režim prehrane bilo je “što grickati”. Znam da je dobar odgovor ništa, ali to nije lako ostvarivo u svakoj prilici :)Ići ćete u goste, doma ćete imati goste, nešto će se slaviti, ići ćete u kino, vozit se s ekipom koja nešto gricka u autu…. U svakom slučaju, ako ozbiljno krenete mijenjati režim prehrane, često ćete se naći u situaciji kada bi nešto sitno gricnuli, a ne znate što. Evo ispod liste stvari koje ja grickam i koje su dobre (ili manje loše) za vas.

Lješnjaci

Lješnjaci su bogati dobrim mastima i proteinima, vitaminima (vitamini B i E), mineralima, dijetalnim vlakanima i antioksidantima. Preporuča se redovita konzumacija lješnjaka u malim količinama (veličine dlana) između obroka, a takva konzumacija dugoročno može dovesti do sniženja kolesterola u krvi, nižeg krvnog tlaka i manjeg rizika od srčanog udara. Uz to su ukusni, lako dobavljivi i cijenom pristupačni. Trebali li još koja preporuka za lješnjake?

 

 

Bademi

Iako ga svi smatramo orašastim voćem, badem je koštunica iz porodice ruža. Skladište vitamina E, magnezija, bogat preporučenim monozasićenim masnim kiselinama i fitotvarima koje smanjuju rizike od bolesti srca. Neke studije pokazuju da je bademovo ulje djelotvorno sredstvo za snižavanje kolesterola, čak i jače od maslinovog ulja. Uz to, bogat je kalcijem (30 grama badema ima jednako kalcija kao i 1/4 šalice mlijeka) i folnom kiselinom zbog čega se i trudnicama preporuča konzumacija badema. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija badema smanjuje i rizik od nekih vrsta raka.

Orasi

Orasi su prepuni Omega-3 masnih kiselina. Osim toga, orasi su bogati elaginskom kiselinom, koja ima antikancerogena svojstva, i vrlo efikasno neutralizira djelovanje slobodnih radikala, koji uništavaju ćelije srca, mozga i kože. Sadržavaju i melatonin – hormon koji pomaže uspostavljanju uravnoteženih navika spavanja i mentalnoj mirnoći. Naravno, i orahe treba jesti umjereno kao bademe i lješnjake. 1 šaka dnevno.

 

 

 

Pistacije

Snižavaju “loši” LDL kolesterol, bogate su vlaknima koja ubrzavaju probavu, zabavne za konzumaciju (otvaranje pistacija mi je uvijek ritual koji povećava užitak konzumacije istih). Wikipedia kaže da je Iran najveći svjetski proizvođač pistacija (proizvode ih više nego sve ostale zemlje zajedno). Možda nakon sankcija pistacije poskupe i postanu dobra investicija? :)

 

 

 

Sjemenke bundeve

Siguran sam da ih svi volite grickati :) Sjemenke bundeve imaju sastoje se od masnoća i proteina. Masnoće su bogate omega-3 i omega-6 masnim kiselinama. Bogate su mineralima, osobito fosforom, magnezijem i manganom, a nije zanemariv ni udio cinka, željeza i bakra. Dobar su izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena. Česta konzumacija sjemenki umanjuje pojavu oboljenja prostate, smanjuje razinu lošeg LDL kolesterola, povećavaju razinu dobrog HDL kolesterola. Preporuča se i konzumacija bućinog ulja, ali ja nisam ljubitelj. Mogu ga povremeno jesti u nekoj salati, ali trajno mi je draže maslinovo ulje.

 

Ovo je kratki pregled grickalica koje ja osobno najčešće konzumiram. Fale tu još kikiriki, sjemenke suncokreta, suhe smokve i suhe šljive ali njima ću posvetiti poseban post.